УНИВЕРЗАЛНА БИБЛИОТЕКА НОВОГ МЕДИЈА. COMPLETARIUM

На други, трећи поглед. ЦЕО СВЕТ је једна држава. "Сазвежђе З

Спектар "Сазвежђа З" - ВАСЕЉЕНСКЕ НОВИНЕ

  • РАДОВАН ЗОГОВИЋ - Скица за портрет 1. Метохија као други завичај При крају живота, „при здравом разуму“, упркос и тада сложеним политичким и животним збивањима на Косову,...
    Пре недељу дана

четвртак, 13. април 2017.

Tridesetih godina na Šćitu su stanovale dvije obitelji Grubeša, a potječu od Lukića iz Sivše...


Naselja Gornje Rame


Župa Rama-Šćit
1. Šćit je već stoljećima duhovno i kulturno središte cijele Rame. Nekada je Šćit bio brežuljak usred plodnih ramskih polja, smješten između udoline Suhog potoka i potoka Slatine. Danas je to otok s kopnom povezan nasipom u Ripcima preko kojega vodi cesta do Šćita.
Narodna predaja kaže da se ovaj brežuljak ranije nije zvao Šćit nego je to ime dobio prigodom prvoga paljenja samostana. Naime kada su Turci provalili u samostan, isjekli braću, mrcvarili ih i mučili, momak, koji se redovito kod fratara brinuo za konje, vidjevši to zlo, uzjahao je najboljeg fratarskog konja zvanog Šćitonja, uzeo sa sobom fenjer i počeo bježati kroz mrak prema Ripcima. Kad su Turci to primijetili zapucali su prema svjetlu fenjera i na ovom brežuljku ubiju i momka i konja. I tako je po konju Šćitonji, ovdje ubijenom, nastao naziv Šćit.
Na Šćitu su njive, livade, šume i drugi lokaliteti poznati po ovim imenima: Apeluša, Bandri, Čoluša, Duga glavica, Fratarski gaj, Križ, Nešpilje, Praskavica, Radiljevac, Rašće, Smrč, Stari Šćit, Šarinica, Stupe, Šeperak, Šunjin dolac, Šušnje­vačka, Ustrane njive, Zorićka, Ražišće, Biloje, Kučini, Kadijina stina, Maslarev dolac, Fratarski brist, Rosulje, Beguša, Humac.
Tridesetih godina dvadesetog stoljeća na Šćitu je bilo 12 katoličkih obitelji. U selu su bile 2 prodavaonice, 2 gostionice, 7 kavana. Tu je bila škola i općina. Groblje je zajedničko s Ripčanima. Obitelji su bile isključivo katoličke. Tridesetih godina na Šćitu su stanovale dvije obitelji Grubeša, a potječu od Lukića iz Sivše. Prema pričanju ovdje im je došao djed Ilija s bratom Grubešom kako bi izbjegli osvetu za ubojstvo Turčina koji im je napadao žene. Najprije su pobjegli u Fojnicu, a onda su na poziva fojničkih fratara, koji su tada pastorizirali Ramu, doselili na Šćit. Bile su ovdje i tri obitelji Tomića. Na poziv fratara, koji su služili i Gornji Vakuf i Fojnicu, doselio im se djed Jozo od kojega su nastale dvije obitelji. Treći Tomić je došao na ženinstvo iz Gornjeg Vakufa. Bile su i dvije obitelji Juričića čiji je djed došao također iz Gornjeg Vakufa. Živjela je tu i jedna obitelj Čalića koja se doselila iz Vinice kod Imotskog. Zane su na Šćit doselili iz Proslapa. Jedna obitelj Vladića potječe sa Ustirame. Jedna obitelj Lovrića doselila se iz Varvare. Jedna obitelj Džidžića doselila se ženidbom na Šćit. Fratri su na svoje imanje naselili dvojicu braće Bagarića. Fra Jeronim Vladić je naselio i dvojicu Ivandića iz Trišćana i napravio im kuću u kojoj je kasnije bila škola.
Poslije Drugoga svjetskog rata (1948.) na Šćitu je živjelo 98 stanovnika, 1953. godine bilo je 252, a 1961. godine Šćit je brojao 282 stanovnika. Poslije potopa (1971.) broj se smanjio na 187 stanovnika, a 1981. godine na Šćitu je živjelo 124 stanovnika. Pred zadnji rat u BiH (1991.) Šćit je imao 177 stanovnika. 

               = изводи: ФРАЊЕВАЧКИ САМОСТАН РАМА . ШЋИТ

Нема коментара:

Постави коментар